Dobre poljoprivredne prakse i tehnologije za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda u proizvodnji kukuruza u Srbiji
Abstract
Kukuruz (Zea mays L.) je najvažniji usev
u Srbiji po veličini površine na
kojoj se gaji i po ukupnoj proizvodnji.
Svi hibridi kukuruza razvrstani su
brojevim oznakama u FAO grupe zrenja,
zavisno od dužine vegetacionog
perioda. Kukuruz je biljka toplog
podneblja i za uspešno gajenje zahteva
relativno visoke temperature i
dovoljnu obezbeđenost vodom u toku
celog vegetacionog perioda. Visoke
prinose daje na rastresitom i dobro
propusnom zemljištu, sa dobrim
kapacitetom za vodu i na zemljištima
koja sadrže lako pristupačne hranljive
materije za biljke. Veoma je važno da
kukuruz bude dobro snabdeven vlagom
u drugom delu vegetacije (jul i avgust),
u vreme formiranja klipa, cvetanja
i do kraja nalivanja zrna. Kukuruz
usvaja veliku količinu svetlosti
zahvaljujući velikoj površini lista.
Prirodne nepogode kao što su pojava
mrazeva, prolećnih jakih kiša i
poplava, olujnih vetrova, grada i suše,
izazivaju stres i u značajnom stepenu
mogu umanjit...i ili uništiti prinos
kukuruza i uticati na prinos narednih
useva. U pojedinim rejonima Srbije
se veoma razlikuju agroekološki
uslovi za gajenje kukuruza. Primenom
odgovarajuće tehnologije gajenja mogu
se ublažiti uticaji prirodnih
nepogoda i stvoriti uslovi za
maksimalno iskorišćavanje genetskog
potencijala rodnosti hibrida. Sistem
mera koji uključuje pravilnu smenu
useva u plodoredu (korišćenje soje
kao preduseva, izbegavanje šećerne
repe i monokulture), prilagođenu
obradu zemljišta (na dubinu od20–30 cm), đubrenje (primena celokupne
količine kalijuma i fosfora u jesen,
a azota u predsetvenoj pripremi),
setvu (upotreba sertifikovanog
semena i ranija setva u slučaju suše),
navodnjavanje (prilagođenim normama
zalivanja u skladu sa mesečnim
potrebama kukuruza), suzbijanje
korova, bolesti i štetočina (razvojem
sistema kombinovanih preventivnih i
direktnih mera, uključujući biološke
i hemijske mere) i pravovremenu žetvu,
obezbeđuje povoljne uslove za pravilan
razvoj useva kukuruza, što je osnovni
preduslov za ublažavanje dejstva
prirodnih nepogoda i postizanje
visokih prinosa. Gajenje pokrovnih
i združenih useva i upotreba malča,
može pozitivno da utiče na razviće
biljke, vodno-vazdušne osobine
i plodnost zemljišta i zaštitu
kukuruza od štetočina. Izbor hibrida
koji će se gajiti mora da bude zasnovan
na agroekološkim uslovima regiona.
U oblastima sa manje padavina i
višim terenima treba gajiti hibride
ranijih FAO grupa zrenja (300–500).
Zapostavljanje ovih osnovnih zahteva
tehnologija gajenja kukuruza ili
redukovanje određenih mera neizbežno
dovodi do gubitaka prinosa.
Keywords:
kukuruz / FAO grupe zrenja / prirodne nepogode / dobra poljoprivredna praksaSource:
Food and Agriculture Organization of United Nations, 2018, 1-38Publisher:
- Rim : Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija
Funding / projects:
- FAO projekt: Enhancement of Disaster Risk Reduction and Management (DRRM) capacities and mainstreaming Climate Change Adaptation (CCA) practices into the Agricultural Sector in the Western Balkans’ (TCP/RER/3504)
Collections
Institution/Community
MRIZPTY - UNPB AU - Simić, Milena AU - Prodanovic, Slaven PY - 2018 UR - http://rik.mrizp.rs/handle/123456789/1021 AB - Kukuruz (Zea mays L.) je najvažniji usev u Srbiji po veličini površine na kojoj se gaji i po ukupnoj proizvodnji. Svi hibridi kukuruza razvrstani su brojevim oznakama u FAO grupe zrenja, zavisno od dužine vegetacionog perioda. Kukuruz je biljka toplog podneblja i za uspešno gajenje zahteva relativno visoke temperature i dovoljnu obezbeđenost vodom u toku celog vegetacionog perioda. Visoke prinose daje na rastresitom i dobro propusnom zemljištu, sa dobrim kapacitetom za vodu i na zemljištima koja sadrže lako pristupačne hranljive materije za biljke. Veoma je važno da kukuruz bude dobro snabdeven vlagom u drugom delu vegetacije (jul i avgust), u vreme formiranja klipa, cvetanja i do kraja nalivanja zrna. Kukuruz usvaja veliku količinu svetlosti zahvaljujući velikoj površini lista. Prirodne nepogode kao što su pojava mrazeva, prolećnih jakih kiša i poplava, olujnih vetrova, grada i suše, izazivaju stres i u značajnom stepenu mogu umanjiti ili uništiti prinos kukuruza i uticati na prinos narednih useva. U pojedinim rejonima Srbije se veoma razlikuju agroekološki uslovi za gajenje kukuruza. Primenom odgovarajuće tehnologije gajenja mogu se ublažiti uticaji prirodnih nepogoda i stvoriti uslovi za maksimalno iskorišćavanje genetskog potencijala rodnosti hibrida. Sistem mera koji uključuje pravilnu smenu useva u plodoredu (korišćenje soje kao preduseva, izbegavanje šećerne repe i monokulture), prilagođenu obradu zemljišta (na dubinu od20–30 cm), đubrenje (primena celokupne količine kalijuma i fosfora u jesen, a azota u predsetvenoj pripremi), setvu (upotreba sertifikovanog semena i ranija setva u slučaju suše), navodnjavanje (prilagođenim normama zalivanja u skladu sa mesečnim potrebama kukuruza), suzbijanje korova, bolesti i štetočina (razvojem sistema kombinovanih preventivnih i direktnih mera, uključujući biološke i hemijske mere) i pravovremenu žetvu, obezbeđuje povoljne uslove za pravilan razvoj useva kukuruza, što je osnovni preduslov za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda i postizanje visokih prinosa. Gajenje pokrovnih i združenih useva i upotreba malča, može pozitivno da utiče na razviće biljke, vodno-vazdušne osobine i plodnost zemljišta i zaštitu kukuruza od štetočina. Izbor hibrida koji će se gajiti mora da bude zasnovan na agroekološkim uslovima regiona. U oblastima sa manje padavina i višim terenima treba gajiti hibride ranijih FAO grupa zrenja (300–500). Zapostavljanje ovih osnovnih zahteva tehnologija gajenja kukuruza ili redukovanje određenih mera neizbežno dovodi do gubitaka prinosa. PB - Rim : Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija T2 - Food and Agriculture Organization of United Nations T1 - Dobre poljoprivredne prakse i tehnologije za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda u proizvodnji kukuruza u Srbiji SP - 1 EP - 38 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_1021 ER -
@techreport{ author = "Simić, Milena and Prodanovic, Slaven", year = "2018", abstract = "Kukuruz (Zea mays L.) je najvažniji usev u Srbiji po veličini površine na kojoj se gaji i po ukupnoj proizvodnji. Svi hibridi kukuruza razvrstani su brojevim oznakama u FAO grupe zrenja, zavisno od dužine vegetacionog perioda. Kukuruz je biljka toplog podneblja i za uspešno gajenje zahteva relativno visoke temperature i dovoljnu obezbeđenost vodom u toku celog vegetacionog perioda. Visoke prinose daje na rastresitom i dobro propusnom zemljištu, sa dobrim kapacitetom za vodu i na zemljištima koja sadrže lako pristupačne hranljive materije za biljke. Veoma je važno da kukuruz bude dobro snabdeven vlagom u drugom delu vegetacije (jul i avgust), u vreme formiranja klipa, cvetanja i do kraja nalivanja zrna. Kukuruz usvaja veliku količinu svetlosti zahvaljujući velikoj površini lista. Prirodne nepogode kao što su pojava mrazeva, prolećnih jakih kiša i poplava, olujnih vetrova, grada i suše, izazivaju stres i u značajnom stepenu mogu umanjiti ili uništiti prinos kukuruza i uticati na prinos narednih useva. U pojedinim rejonima Srbije se veoma razlikuju agroekološki uslovi za gajenje kukuruza. Primenom odgovarajuće tehnologije gajenja mogu se ublažiti uticaji prirodnih nepogoda i stvoriti uslovi za maksimalno iskorišćavanje genetskog potencijala rodnosti hibrida. Sistem mera koji uključuje pravilnu smenu useva u plodoredu (korišćenje soje kao preduseva, izbegavanje šećerne repe i monokulture), prilagođenu obradu zemljišta (na dubinu od20–30 cm), đubrenje (primena celokupne količine kalijuma i fosfora u jesen, a azota u predsetvenoj pripremi), setvu (upotreba sertifikovanog semena i ranija setva u slučaju suše), navodnjavanje (prilagođenim normama zalivanja u skladu sa mesečnim potrebama kukuruza), suzbijanje korova, bolesti i štetočina (razvojem sistema kombinovanih preventivnih i direktnih mera, uključujući biološke i hemijske mere) i pravovremenu žetvu, obezbeđuje povoljne uslove za pravilan razvoj useva kukuruza, što je osnovni preduslov za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda i postizanje visokih prinosa. Gajenje pokrovnih i združenih useva i upotreba malča, može pozitivno da utiče na razviće biljke, vodno-vazdušne osobine i plodnost zemljišta i zaštitu kukuruza od štetočina. Izbor hibrida koji će se gajiti mora da bude zasnovan na agroekološkim uslovima regiona. U oblastima sa manje padavina i višim terenima treba gajiti hibride ranijih FAO grupa zrenja (300–500). Zapostavljanje ovih osnovnih zahteva tehnologija gajenja kukuruza ili redukovanje određenih mera neizbežno dovodi do gubitaka prinosa.", publisher = "Rim : Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija", journal = "Food and Agriculture Organization of United Nations", title = "Dobre poljoprivredne prakse i tehnologije za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda u proizvodnji kukuruza u Srbiji", pages = "1-38", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_1021" }
Simić, M.,& Prodanovic, S.. (2018). Dobre poljoprivredne prakse i tehnologije za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda u proizvodnji kukuruza u Srbiji. in Food and Agriculture Organization of United Nations Rim : Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija., 1-38. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_1021
Simić M, Prodanovic S. Dobre poljoprivredne prakse i tehnologije za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda u proizvodnji kukuruza u Srbiji. in Food and Agriculture Organization of United Nations. 2018;:1-38. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_1021 .
Simić, Milena, Prodanovic, Slaven, "Dobre poljoprivredne prakse i tehnologije za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda u proizvodnji kukuruza u Srbiji" in Food and Agriculture Organization of United Nations (2018):1-38, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_1021 .