Dobre poljoprivredne prakse i tehnologije za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda u proizvodnji kukuruza u Srbiji
Само за регистроване кориснике
2018
workingPaper (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Kukuruz (Zea mays L.) je najvažniji usev
u Srbiji po veličini površine na
kojoj se gaji i po ukupnoj proizvodnji.
Svi hibridi kukuruza razvrstani su
brojevim oznakama u FAO grupe zrenja,
zavisno od dužine vegetacionog
perioda. Kukuruz je biljka toplog
podneblja i za uspešno gajenje zahteva
relativno visoke temperature i
dovoljnu obezbeđenost vodom u toku
celog vegetacionog perioda. Visoke
prinose daje na rastresitom i dobro
propusnom zemljištu, sa dobrim
kapacitetom za vodu i na zemljištima
koja sadrže lako pristupačne hranljive
materije za biljke. Veoma je važno da
kukuruz bude dobro snabdeven vlagom
u drugom delu vegetacije (jul i avgust),
u vreme formiranja klipa, cvetanja
i do kraja nalivanja zrna. Kukuruz
usvaja veliku količinu svetlosti
zahvaljujući velikoj površini lista.
Prirodne nepogode kao što su pojava
mrazeva, prolećnih jakih kiša i
poplava, olujnih vetrova, grada i suše,
izazivaju stres i u značajnom stepenu
mogu umanjit...i ili uništiti prinos
kukuruza i uticati na prinos narednih
useva. U pojedinim rejonima Srbije
se veoma razlikuju agroekološki
uslovi za gajenje kukuruza. Primenom
odgovarajuće tehnologije gajenja mogu
se ublažiti uticaji prirodnih
nepogoda i stvoriti uslovi za
maksimalno iskorišćavanje genetskog
potencijala rodnosti hibrida. Sistem
mera koji uključuje pravilnu smenu
useva u plodoredu (korišćenje soje
kao preduseva, izbegavanje šećerne
repe i monokulture), prilagođenu
obradu zemljišta (na dubinu od20–30 cm), đubrenje (primena celokupne
količine kalijuma i fosfora u jesen,
a azota u predsetvenoj pripremi),
setvu (upotreba sertifikovanog
semena i ranija setva u slučaju suše),
navodnjavanje (prilagođenim normama
zalivanja u skladu sa mesečnim
potrebama kukuruza), suzbijanje
korova, bolesti i štetočina (razvojem
sistema kombinovanih preventivnih i
direktnih mera, uključujući biološke
i hemijske mere) i pravovremenu žetvu,
obezbeđuje povoljne uslove za pravilan
razvoj useva kukuruza, što je osnovni
preduslov za ublažavanje dejstva
prirodnih nepogoda i postizanje
visokih prinosa. Gajenje pokrovnih
i združenih useva i upotreba malča,
može pozitivno da utiče na razviće
biljke, vodno-vazdušne osobine
i plodnost zemljišta i zaštitu
kukuruza od štetočina. Izbor hibrida
koji će se gajiti mora da bude zasnovan
na agroekološkim uslovima regiona.
U oblastima sa manje padavina i
višim terenima treba gajiti hibride
ranijih FAO grupa zrenja (300–500).
Zapostavljanje ovih osnovnih zahteva
tehnologija gajenja kukuruza ili
redukovanje određenih mera neizbežno
dovodi do gubitaka prinosa.
Кључне речи:
kukuruz / FAO grupe zrenja / prirodne nepogode / dobra poljoprivredna praksaИзвор:
Food and Agriculture Organization of United Nations, 2018, 1-38Издавач:
- Rim : Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija
Финансирање / пројекти:
- FAO projekt: Enhancement of Disaster Risk Reduction and Management (DRRM) capacities and mainstreaming Climate Change Adaptation (CCA) practices into the Agricultural Sector in the Western Balkans’ (TCP/RER/3504)