Prinos suve mase kukuruza u različitim sistemima gajenja useva
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Proučavanja sistema proizvodnje kukuruza su uglavnom bila usmerena na računavanje gubitaka prinosa kao posledice delovanja mnogih faktora , uključujući i konkurenciju korova ( Simiâ i sar , 2012 ) . Savremeni pristupi poljoprivrednoj proizvodnji podrazumevaju integrisanu primenu različitih mera gajenja u okviru ekološki zasnovane tehnologije ( Hendrickson et al . , 2008 ). Cil istraživanja bio je da se ispita i uporedi razvoj i proizvodnja biomase hibrida kukuruza novije generacije gajenog na standardnom ( 70 ) cm i užem međurednom rastojanju ( 50 cm ) sa hemijskim suzbijanjem korova pre i posle nicanja Ogled je izveden u Institutu za kukuruz Beograd , u periodu 2014-2016 . godine . Novostvoreni hibrid kukuruza 311 388 gajen je na međurednom rastojanju od 50 cm i 70 cm ( 39.500 i 83.333 biljaka ha ' ) . Primena herbicida podrazumevala je : tretiranje pre nicanja kombinacijom S - metodahlora + mezotriona ( 960 g ha +120 g ha am ) . Tretiranje posle nicana kombinacijom nikosulfuron + me... triona ( 40 g ha-1 + 120 g ha-1 am ) i kontrolu . Šest nedelja posle primene heribicida , suva masa cele biljke kukuruza je merena i preračunata po m² . Za analizu podataka korišćena je ANOVA. Suva masa kukuruza bila je , u proseku , značajno viša u 2015. ( 154,69 g m² ) i 2016 godini ( 153,54 g m-2 ) nego u 2014. ( 110,92 g m -2 ) . Kukuruz je imao veću suvu masu biljaka u tretmanu posle nicanja ( + 28,19 % na 50 cm i + 39,45 % na 70 cm ) u odnosu na tretman pre nicanja kukuruza i kontrolu . Gajenje kukuruza u međurednom rastojanju od 50 cm doprinelo je proizvodnji veće prosečne cu suve mase u svim godinama ispitivanja u odnosu na konvencionalno gajenje kukuruza u međurednom rastojanju od 70 cm , što je i za očekivati s obzorom na veću gustinu useva u ovom tretmanu . Statistička analiza je pokazala da je interakcija svih faktora - godina , primena heribicida i međuredno rastojanje - značajno uticala na proizvodnju suve mase bilke u prvom delu vegetacionog perioda kukuruza . Tehnologiju gajenja kukuruza treba da čine pažljivo odabrane i pravilno kombinovane mere . Novostvoreni hibridi mogu uspevati i u manjem međurednom rastojanju(veći broj biljaka po jedinici površine) sa primenom herbicida posle nicanja kukuruza.
Ključne reči:
kukuruz / suva masa / međuredno rastojanje / herbicidiIzvor:
14. Simpozijum o krmnom bilju Srbije "Značaj i uloga krmnih biljaka u održivoj poljoprivredi Srbije", Beograd, 18-19.04.2019. - Zbornik apstrakata, 2019, 67-68Izdavač:
- Beograd: Društvo za krmno bilje Republike Srbije
Institucija/grupa
MRIZPTY - CONF AU - Simic, Milena AU - Dragičević, Vesna AU - Brankov, Milan AU - Babic, Milosav PY - 2019 UR - http://rik.mrizp.rs/handle/123456789/1114 AB - Proučavanja sistema proizvodnje kukuruza su uglavnom bila usmerena na računavanje gubitaka prinosa kao posledice delovanja mnogih faktora , uključujući i konkurenciju korova ( Simiâ i sar , 2012 ) . Savremeni pristupi poljoprivrednoj proizvodnji podrazumevaju integrisanu primenu različitih mera gajenja u okviru ekološki zasnovane tehnologije ( Hendrickson et al . , 2008 ). Cil istraživanja bio je da se ispita i uporedi razvoj i proizvodnja biomase hibrida kukuruza novije generacije gajenog na standardnom ( 70 ) cm i užem međurednom rastojanju ( 50 cm ) sa hemijskim suzbijanjem korova pre i posle nicanja Ogled je izveden u Institutu za kukuruz Beograd , u periodu 2014-2016 . godine . Novostvoreni hibrid kukuruza 311 388 gajen je na međurednom rastojanju od 50 cm i 70 cm ( 39.500 i 83.333 biljaka ha ' ) . Primena herbicida podrazumevala je : tretiranje pre nicanja kombinacijom S - metodahlora + mezotriona ( 960 g ha +120 g ha am ) . Tretiranje posle nicana kombinacijom nikosulfuron + me triona ( 40 g ha-1 + 120 g ha-1 am ) i kontrolu . Šest nedelja posle primene heribicida , suva masa cele biljke kukuruza je merena i preračunata po m² . Za analizu podataka korišćena je ANOVA. Suva masa kukuruza bila je , u proseku , značajno viša u 2015. ( 154,69 g m² ) i 2016 godini ( 153,54 g m-2 ) nego u 2014. ( 110,92 g m -2 ) . Kukuruz je imao veću suvu masu biljaka u tretmanu posle nicanja ( + 28,19 % na 50 cm i + 39,45 % na 70 cm ) u odnosu na tretman pre nicanja kukuruza i kontrolu . Gajenje kukuruza u međurednom rastojanju od 50 cm doprinelo je proizvodnji veće prosečne cu suve mase u svim godinama ispitivanja u odnosu na konvencionalno gajenje kukuruza u međurednom rastojanju od 70 cm , što je i za očekivati s obzorom na veću gustinu useva u ovom tretmanu . Statistička analiza je pokazala da je interakcija svih faktora - godina , primena heribicida i međuredno rastojanje - značajno uticala na proizvodnju suve mase bilke u prvom delu vegetacionog perioda kukuruza . Tehnologiju gajenja kukuruza treba da čine pažljivo odabrane i pravilno kombinovane mere . Novostvoreni hibridi mogu uspevati i u manjem međurednom rastojanju(veći broj biljaka po jedinici površine) sa primenom herbicida posle nicanja kukuruza. PB - Beograd: Društvo za krmno bilje Republike Srbije C3 - 14. Simpozijum o krmnom bilju Srbije "Značaj i uloga krmnih biljaka u održivoj poljoprivredi Srbije", Beograd, 18-19.04.2019. - Zbornik apstrakata T1 - Prinos suve mase kukuruza u različitim sistemima gajenja useva SP - 67 EP - 68 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_1114 ER -
@conference{ author = "Simic, Milena and Dragičević, Vesna and Brankov, Milan and Babic, Milosav", year = "2019", abstract = "Proučavanja sistema proizvodnje kukuruza su uglavnom bila usmerena na računavanje gubitaka prinosa kao posledice delovanja mnogih faktora , uključujući i konkurenciju korova ( Simiâ i sar , 2012 ) . Savremeni pristupi poljoprivrednoj proizvodnji podrazumevaju integrisanu primenu različitih mera gajenja u okviru ekološki zasnovane tehnologije ( Hendrickson et al . , 2008 ). Cil istraživanja bio je da se ispita i uporedi razvoj i proizvodnja biomase hibrida kukuruza novije generacije gajenog na standardnom ( 70 ) cm i užem međurednom rastojanju ( 50 cm ) sa hemijskim suzbijanjem korova pre i posle nicanja Ogled je izveden u Institutu za kukuruz Beograd , u periodu 2014-2016 . godine . Novostvoreni hibrid kukuruza 311 388 gajen je na međurednom rastojanju od 50 cm i 70 cm ( 39.500 i 83.333 biljaka ha ' ) . Primena herbicida podrazumevala je : tretiranje pre nicanja kombinacijom S - metodahlora + mezotriona ( 960 g ha +120 g ha am ) . Tretiranje posle nicana kombinacijom nikosulfuron + me triona ( 40 g ha-1 + 120 g ha-1 am ) i kontrolu . Šest nedelja posle primene heribicida , suva masa cele biljke kukuruza je merena i preračunata po m² . Za analizu podataka korišćena je ANOVA. Suva masa kukuruza bila je , u proseku , značajno viša u 2015. ( 154,69 g m² ) i 2016 godini ( 153,54 g m-2 ) nego u 2014. ( 110,92 g m -2 ) . Kukuruz je imao veću suvu masu biljaka u tretmanu posle nicanja ( + 28,19 % na 50 cm i + 39,45 % na 70 cm ) u odnosu na tretman pre nicanja kukuruza i kontrolu . Gajenje kukuruza u međurednom rastojanju od 50 cm doprinelo je proizvodnji veće prosečne cu suve mase u svim godinama ispitivanja u odnosu na konvencionalno gajenje kukuruza u međurednom rastojanju od 70 cm , što je i za očekivati s obzorom na veću gustinu useva u ovom tretmanu . Statistička analiza je pokazala da je interakcija svih faktora - godina , primena heribicida i međuredno rastojanje - značajno uticala na proizvodnju suve mase bilke u prvom delu vegetacionog perioda kukuruza . Tehnologiju gajenja kukuruza treba da čine pažljivo odabrane i pravilno kombinovane mere . Novostvoreni hibridi mogu uspevati i u manjem međurednom rastojanju(veći broj biljaka po jedinici površine) sa primenom herbicida posle nicanja kukuruza.", publisher = "Beograd: Društvo za krmno bilje Republike Srbije", journal = "14. Simpozijum o krmnom bilju Srbije "Značaj i uloga krmnih biljaka u održivoj poljoprivredi Srbije", Beograd, 18-19.04.2019. - Zbornik apstrakata", title = "Prinos suve mase kukuruza u različitim sistemima gajenja useva", pages = "67-68", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_1114" }
Simic, M., Dragičević, V., Brankov, M.,& Babic, M.. (2019). Prinos suve mase kukuruza u različitim sistemima gajenja useva. in 14. Simpozijum o krmnom bilju Srbije "Značaj i uloga krmnih biljaka u održivoj poljoprivredi Srbije", Beograd, 18-19.04.2019. - Zbornik apstrakata Beograd: Društvo za krmno bilje Republike Srbije., 67-68. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_1114
Simic M, Dragičević V, Brankov M, Babic M. Prinos suve mase kukuruza u različitim sistemima gajenja useva. in 14. Simpozijum o krmnom bilju Srbije "Značaj i uloga krmnih biljaka u održivoj poljoprivredi Srbije", Beograd, 18-19.04.2019. - Zbornik apstrakata. 2019;:67-68. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_1114 .
Simic, Milena, Dragičević, Vesna, Brankov, Milan, Babic, Milosav, "Prinos suve mase kukuruza u različitim sistemima gajenja useva" in 14. Simpozijum o krmnom bilju Srbije "Značaj i uloga krmnih biljaka u održivoj poljoprivredi Srbije", Beograd, 18-19.04.2019. - Zbornik apstrakata (2019):67-68, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_1114 .