Fusarium species: The occurrence and the importance in agriculture of Serbia

Abstract

Fusarium species have been isolated from over 100 plant species in Serbia. From the economic aspect, they have been and still are the most important for the production and storage of small grains and maize, and are exceptionally important for some other species. Total of 63 species, 35 varieties (var.) and 19 specialised forms (f. sp.) of basic species, particularly of F. oxysporum (4 var. and 12 f. sp.) and F. solani (7 var. and 3 f. sp.) were identified. Species F. langsethiae and F. thapsinum, recently identified, have been isolated from wheat and s o r g h u m seeds, respectively. F. graminearum is the most important pathogen for wheat, barely and maize, while F. poae is also important for wheat and barely. Furthermore, species of the section Liseola (F. verticillioides, F. subglutinans and F. proliferatum) are important for maize and sorghum. In recent years, species of the section Liseola have been increasingly occurring in wheat and barley. The June-October period in Serbia is the most critical period for quality maintenance of stored maize, as the abundance and frequency of fungi, particularly of toxigenic species of the genus Fusarium, are the greatest during that period. In general, there is a lack of data about fusarioses of industrial crops in Serbia. There are mere descriptions of specific cases in which the development of Fusarium species was mostly emphasised by agroecological conditions. The presence of recently determined Fusarium species in kernels of these plant species indicates their importance from the aspect of the yield reduction and grain quality debasement and the mycotoxin contamination. Root rot and plant wilt are characteristic symptoms of fusarioses for forage and vegetable crops, while pathological changes in fruits provoked by Fusarium species are less frequent. F. oxysporum and its specialised forms prevail in these plant species.

Vrste roda Fusarium su u Srbiji izolovane sa preko 100 biljnih vrsta, a sa ekonomskog aspekta, bile i ostale, najznačajnije za proizvodnju i čuvanje strnih žita i kukuruza. Samo izuzetno su značajne i za neke druge biljne vrste. Ukupno je do sada identifikovano: 63 vrste, 35 varijeteta (var.) i 19 specijalizovanih formi (f. sp.) osnovnih vrsta, posebno vrste F. oxysporum (4 var. i 12 f. sp.) i F. solani (7 var. i 3 f. sp.). F. langsethiae i F. thapsinum su novoidentifikovane vrste izolovane sa zrna pšenice, odnosno sirka. F. graminearum je najznačajniji patogen pšenice, ječma i kukuruza, a F. poae i patogen pšenice i ječma. Vrste iz sekcije Liseola (F. verticillioides, F. subglutinans i F. proliferatum) značajni su i patogeni kukuruza i siraka, mada je poslednjih godina utvrđena sve češća pojava ovih vrsta na zrnu pšenice i ječma. U Srbiji je period jun-oktobar najkritičniji za očuvanje kvaliteta uskladištenog kukuruza jer su brojnost i učestalost gljiva u tom periodu najveće, posebno toksigenih vrsta roda Fusarium (43,5-62,5%). Generalno, fuzarioze industrijskih biljaka su malo proučavane u Srbiji. Opisi su samo pojedinačni slučajevi u kojima je razvoj Fusarium vrsta najčešće potenciran povoljnim agroklimatskih uslovima. Prisustvo Fusarium vrsta na semenu industrijskih biljaka, koje je poslednjih godina sve češće utvrđeno, ukazuje da ove patogene gljive u Srbiji mogu biti značajne sa stanovišta smanjenja prinosa i kvaliteta zrna, posebno u pogledu kontaminiranosti mikotoksinima. Trulež korena i uvenulost biljaka su karakteristični simptomi fuzarioza krmnih i povrtarskih biljaka, dok je pojava patoloških promena na plodovima ređa. Na ovim biljnim vrstama dominiraju F. oxysporum i njene specijalizovane forme.