Kondić, Danijela

Link to this page

Authority KeyName Variants
a889b68c-339a-4c2f-bffc-a6a3dbceed50
  • Kondić, Danijela (1)
Projects

Author's Bibliography

The effect of insecticides on the total percentage of Ostrinia nubilalis Hbn attack on maize hybrids

Gošić-Dondo, Snežana; Grčak, Dragan; Grčak, Milosav; Kondić, Danijela; Hajder, Đurađ; Popović, Željko; Knežević, Desimir

(Beograd : Društvo genetičara Srbije, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Gošić-Dondo, Snežana
AU  - Grčak, Dragan
AU  - Grčak, Milosav
AU  - Kondić, Danijela
AU  - Hajder, Đurađ
AU  - Popović, Željko
AU  - Knežević, Desimir
PY  - 2020
UR  - http://rik.mrizp.rs/handle/123456789/792
AB  - The   objective   of   the   paper   was   to   determine   the   effect   of   insecticides   on   the development  of  the  European  corn  borer  (Ostinia  nubilalisHbn)  and  the  effect  of damage  in  six  maize  hybrids  of  different  maturity  groups.  The  research  involved  the following  hybrids:  ZP  427,  ZP  434,  ZP  555,  ZP  600,  ZP 606  and  ZP  666.  In  the  field trial,  insecticides  were  applied  in  two  terms,  during  the  flight  of O.  nubilalisfirst generation and during theflight ofsecondO. nubilalisgeneration. We  used Fobos EC insecticide and a combination of Match 050 EC + Nurelle D insecticides, whose active substances are different. The active substance in Fobos EC insecticide is bifenthrin 100 g l-1,  in  Match  050  EC  lufenuron  50  g l-1 and,  in  Nurelle  D  insecticide,  the  active ingredient  is  a  combination  of  chlorpyrifos  500  g l-1and  cypermethrin  50  g l-1.  The damageinflicted  on  plants  was  assessed  in  July  and  September.  Fobos  insecticide  had the  best  plant  protection  effect,  after  its  use,  the  arithmetic  mean  of  the  total  attack percentage of all hybrids was approximately 81.62% while in the control group, it  was approximately 91.72%.
AB  - Cilj  rada  je  bio  da  se  utvrdi  efekat  insekticida  na  razvoj  kukuruznog  moljca  (Ostinia nubilalisHbn) i efekat oštećenja u šest hibrida kukuruza razliĉitih grupa zrenja. Istraţivanje je obuhvatilo  sledeće  hibride  ZP  427,  ZP  434,  ZP  555,  ZP  600,  ZP  606  i  ZP  666.  U  ogledu, insekticidi su primenjeni u dva termina i to: u vreme leta prve generacije O. nubilalisi posle toga u vreme letenja druge  generacije  O. nubilalis.  U istraţivanjima su korišćeni insekticidi: Fobos EC insekticid i kombinacija insekticida Match 050 EC + Nurelle D ĉije su aktivne supstance razliĉite. Aktivna supstanca kod insekticida FobosEC je bifentrin 100 g l-1, kod Match 050 EC je lufenuron 50 g l-1, a kod  insekticida Nurelle D  aktivna supstanca je kombinacija  hlorpirifos 500 g l-1i  cipermetrin  50  g l-1. Ocena oštećenja na biljkama je vršena u julu i septembru u godini eksperimenta. Insekticid  Fobos je imao nabolji efekat zaštite biljaka. Ustanovljen  je najbolji efekat Fobosa u zaštiti biljaka, posle ĉije primene je nadjeno oštećenje kod 81.62% proseĉno za sve hibride, što je znaĉajno razliĉito od napada  kukuruznog plamenca na kontrolnoj  varijanti, bez upotrebe insekticida, na kojoj je nadjeno 91,72% napadnutih biljaka proseĉno za sve hibride. U analizi tretmana insekticidima, najniţi ukupni napad je nadjen kod ZP 434 hibrida i to 77,12% napadnutih biljaka posle tretmana Fobos (I-1); dok je najveći ukupni napad (88.55%) nadjen kod  ZP  555  hibrid  posle  tretmana  Match  +  Nurelle  (II-1).  U  proseku  primena  insekticida  u  vreme prve  generacije  napada  je  bila  efikasnija  nego  primena  insekticida  u  vreme  razvijene  druge generacije   kukuruznog   plamenca   (Ostrinia   nubilalis).   Intenzitet   napada   prve   generacije kukuruznog  plamenca,  je  bio  najniţi  kod  ZP  666  hibrida  (13,07%)  u  varijanti  primenjenog insekticida Fobos (I-1), dok je najviši u ZP 427 hibrida -35.54%. Napad druge generacije je bio najmanjeg intenziteta kod ZP 434 hibrida (43,24%), a najviša u ZP 666 hibrida (68,62%) posle tretmana sa insekticidom Fobos (I-1). Proseĉno za sve hibride najveći intenzitet napada u vreme  prve, kao i u vreme druge  generacije kukuruznog plamenca je ustanovljen u kontrolnoj varijanti (bez tretmana insekticidom) koji je bio veći u odnosu intenzitet napada na tretiranim varijantama sa  insekticidom.  Na  kontrolnoj  varijanti,  intenzitet  napada  ocenjen  u  vreme  prve  generacije O. nubilalisje vrarirao u rasponu od najvećeg kod  ZP 606 hibrida (69.29%), do najmanjeg kod ZP 434 hibrida (64.36% ), dok je u vreme druge generacije intenzitet  napada  varirao u rasponu od najvećeg kod ZP 666 hibrida (26,93%) do najmanjeg kod kod ZP 555 hibrida (23.9%).
PB  - Beograd : Društvo genetičara Srbije
T2  - Genetika
T1  - The effect of insecticides on the total percentage of Ostrinia nubilalis Hbn attack on maize hybrids
T1  - Uticaj insekticida na ukupan procenat napada Ostrinia nubilalis Hbn kod hibrida kukuruza
VL  - 52
IS  - 1
SP  - 351
EP  - 365
DO  - 10.2298/GENSR2001351G
ER  - 
@article{
author = "Gošić-Dondo, Snežana and Grčak, Dragan and Grčak, Milosav and Kondić, Danijela and Hajder, Đurađ and Popović, Željko and Knežević, Desimir",
year = "2020",
abstract = "The   objective   of   the   paper   was   to   determine   the   effect   of   insecticides   on   the development  of  the  European  corn  borer  (Ostinia  nubilalisHbn)  and  the  effect  of damage  in  six  maize  hybrids  of  different  maturity  groups.  The  research  involved  the following  hybrids:  ZP  427,  ZP  434,  ZP  555,  ZP  600,  ZP 606  and  ZP  666.  In  the  field trial,  insecticides  were  applied  in  two  terms,  during  the  flight  of O.  nubilalisfirst generation and during theflight ofsecondO. nubilalisgeneration. We  used Fobos EC insecticide and a combination of Match 050 EC + Nurelle D insecticides, whose active substances are different. The active substance in Fobos EC insecticide is bifenthrin 100 g l-1,  in  Match  050  EC  lufenuron  50  g l-1 and,  in  Nurelle  D  insecticide,  the  active ingredient  is  a  combination  of  chlorpyrifos  500  g l-1and  cypermethrin  50  g l-1.  The damageinflicted  on  plants  was  assessed  in  July  and  September.  Fobos  insecticide  had the  best  plant  protection  effect,  after  its  use,  the  arithmetic  mean  of  the  total  attack percentage of all hybrids was approximately 81.62% while in the control group, it  was approximately 91.72%., Cilj  rada  je  bio  da  se  utvrdi  efekat  insekticida  na  razvoj  kukuruznog  moljca  (Ostinia nubilalisHbn) i efekat oštećenja u šest hibrida kukuruza razliĉitih grupa zrenja. Istraţivanje je obuhvatilo  sledeće  hibride  ZP  427,  ZP  434,  ZP  555,  ZP  600,  ZP  606  i  ZP  666.  U  ogledu, insekticidi su primenjeni u dva termina i to: u vreme leta prve generacije O. nubilalisi posle toga u vreme letenja druge  generacije  O. nubilalis.  U istraţivanjima su korišćeni insekticidi: Fobos EC insekticid i kombinacija insekticida Match 050 EC + Nurelle D ĉije su aktivne supstance razliĉite. Aktivna supstanca kod insekticida FobosEC je bifentrin 100 g l-1, kod Match 050 EC je lufenuron 50 g l-1, a kod  insekticida Nurelle D  aktivna supstanca je kombinacija  hlorpirifos 500 g l-1i  cipermetrin  50  g l-1. Ocena oštećenja na biljkama je vršena u julu i septembru u godini eksperimenta. Insekticid  Fobos je imao nabolji efekat zaštite biljaka. Ustanovljen  je najbolji efekat Fobosa u zaštiti biljaka, posle ĉije primene je nadjeno oštećenje kod 81.62% proseĉno za sve hibride, što je znaĉajno razliĉito od napada  kukuruznog plamenca na kontrolnoj  varijanti, bez upotrebe insekticida, na kojoj je nadjeno 91,72% napadnutih biljaka proseĉno za sve hibride. U analizi tretmana insekticidima, najniţi ukupni napad je nadjen kod ZP 434 hibrida i to 77,12% napadnutih biljaka posle tretmana Fobos (I-1); dok je najveći ukupni napad (88.55%) nadjen kod  ZP  555  hibrid  posle  tretmana  Match  +  Nurelle  (II-1).  U  proseku  primena  insekticida  u  vreme prve  generacije  napada  je  bila  efikasnija  nego  primena  insekticida  u  vreme  razvijene  druge generacije   kukuruznog   plamenca   (Ostrinia   nubilalis).   Intenzitet   napada   prve   generacije kukuruznog  plamenca,  je  bio  najniţi  kod  ZP  666  hibrida  (13,07%)  u  varijanti  primenjenog insekticida Fobos (I-1), dok je najviši u ZP 427 hibrida -35.54%. Napad druge generacije je bio najmanjeg intenziteta kod ZP 434 hibrida (43,24%), a najviša u ZP 666 hibrida (68,62%) posle tretmana sa insekticidom Fobos (I-1). Proseĉno za sve hibride najveći intenzitet napada u vreme  prve, kao i u vreme druge  generacije kukuruznog plamenca je ustanovljen u kontrolnoj varijanti (bez tretmana insekticidom) koji je bio veći u odnosu intenzitet napada na tretiranim varijantama sa  insekticidom.  Na  kontrolnoj  varijanti,  intenzitet  napada  ocenjen  u  vreme  prve  generacije O. nubilalisje vrarirao u rasponu od najvećeg kod  ZP 606 hibrida (69.29%), do najmanjeg kod ZP 434 hibrida (64.36% ), dok je u vreme druge generacije intenzitet  napada  varirao u rasponu od najvećeg kod ZP 666 hibrida (26,93%) do najmanjeg kod kod ZP 555 hibrida (23.9%).",
publisher = "Beograd : Društvo genetičara Srbije",
journal = "Genetika",
title = "The effect of insecticides on the total percentage of Ostrinia nubilalis Hbn attack on maize hybrids, Uticaj insekticida na ukupan procenat napada Ostrinia nubilalis Hbn kod hibrida kukuruza",
volume = "52",
number = "1",
pages = "351-365",
doi = "10.2298/GENSR2001351G"
}
Gošić-Dondo, S., Grčak, D., Grčak, M., Kondić, D., Hajder, Đ., Popović, Ž.,& Knežević, D.. (2020). The effect of insecticides on the total percentage of Ostrinia nubilalis Hbn attack on maize hybrids. in Genetika
Beograd : Društvo genetičara Srbije., 52(1), 351-365.
https://doi.org/10.2298/GENSR2001351G
Gošić-Dondo S, Grčak D, Grčak M, Kondić D, Hajder Đ, Popović Ž, Knežević D. The effect of insecticides on the total percentage of Ostrinia nubilalis Hbn attack on maize hybrids. in Genetika. 2020;52(1):351-365.
doi:10.2298/GENSR2001351G .
Gošić-Dondo, Snežana, Grčak, Dragan, Grčak, Milosav, Kondić, Danijela, Hajder, Đurađ, Popović, Željko, Knežević, Desimir, "The effect of insecticides on the total percentage of Ostrinia nubilalis Hbn attack on maize hybrids" in Genetika, 52, no. 1 (2020):351-365,
https://doi.org/10.2298/GENSR2001351G . .
5
4