Prijić, Ljubiša

Link to this page

Authority KeyName Variants
7494169d-2fa3-4590-a22b-2adc6ef18c02
  • Prijić, Ljubiša (3)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Laura: Soybean variety lacking Kunitz trypsin inhibitor

Srebrić, Mirjana; Prijić, Ljubiša; Žilić, Slađana; Perić, Vesna

(Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Srebrić, Mirjana
AU  - Prijić, Ljubiša
AU  - Žilić, Slađana
AU  - Perić, Vesna
PY  - 2010
UR  - http://rik.mrizp.rs/handle/123456789/302
AB  - Grain of conventional soybean varieties requires heat processing to break down trypsin inhibitor's activity before using as food or animal feed. At the same time, protein denaturation and other qualitative changes occur in soybean grain, especially if the temperature of heating is not controlled. Two types of trypsin inhibitor were found in soybean grain the Kunitz trypsin inhibitor and the Bowman-Birk inhibitor. Mature grain of soybean Laura is lacking Kunitz trypsin inhibitor. Grain yield of variety Laura is equal to high yielding varieties from the maturity group I, where it belongs. Lacking of Kunitz-trypsin inhibitor makes soybean grain suitable for direct feeding in adult non ruminant animals without previous thermal processing. Grain of variety Laura can be processed for a shorter period of time than conventional soybeans. This way we save energy, and preserve valuable nutritional composition of soybean grain, which is of interest in industrial processing.
AB  - Zrno sorti soje standardnog kvaliteta treba da bude termički obrađeno da bi se inaktivirala aktivnost tripsin inhibitora, pre upotrebe za ishranu domaćih životinja. U toku postupka termičke obrade takođe dolazi do denaturacije korisnih protein i drugih kvalitativnih promena u zrnu soje, posebno ako temperatura nije kontrolisana. U zrnu soje su otkrivena dva tipa tripsin inhibitora Kunitz tripsin inhibitor i Bowman-Birk tripsin inhibitor. U zrelom zrnu sorte Laura se ne nalazi Kunitz tripsin inhibitor. Prinos zrna sorte Laura je na nivou visokoprinosih sorti I grupe zrenja, kojoj pripada. Zahvaljujući eliminaciji Kunitz tripsin inhibitora zrno sorte Laura može da se koristi direktno kao hrana za odrasle domaće životinje nepreživare, bez prethodne termičke obrade. U industrijskoj preradi postupak može da traje kraće u odnosu na tretman zrna standardnog kvaliteta. Na taj način se štedi energija a korisni proteini se denaturišu u manjem stepenu.
PB  - Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd
T2  - Selekcija i semenarstvo
T1  - Laura: Soybean variety lacking Kunitz trypsin inhibitor
T1  - Laura - nova sorta soje bez Kunitz-tripsin inhibitora
VL  - 16
IS  - 2
SP  - 27
EP  - 30
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_302
ER  - 
@article{
author = "Srebrić, Mirjana and Prijić, Ljubiša and Žilić, Slađana and Perić, Vesna",
year = "2010",
abstract = "Grain of conventional soybean varieties requires heat processing to break down trypsin inhibitor's activity before using as food or animal feed. At the same time, protein denaturation and other qualitative changes occur in soybean grain, especially if the temperature of heating is not controlled. Two types of trypsin inhibitor were found in soybean grain the Kunitz trypsin inhibitor and the Bowman-Birk inhibitor. Mature grain of soybean Laura is lacking Kunitz trypsin inhibitor. Grain yield of variety Laura is equal to high yielding varieties from the maturity group I, where it belongs. Lacking of Kunitz-trypsin inhibitor makes soybean grain suitable for direct feeding in adult non ruminant animals without previous thermal processing. Grain of variety Laura can be processed for a shorter period of time than conventional soybeans. This way we save energy, and preserve valuable nutritional composition of soybean grain, which is of interest in industrial processing., Zrno sorti soje standardnog kvaliteta treba da bude termički obrađeno da bi se inaktivirala aktivnost tripsin inhibitora, pre upotrebe za ishranu domaćih životinja. U toku postupka termičke obrade takođe dolazi do denaturacije korisnih protein i drugih kvalitativnih promena u zrnu soje, posebno ako temperatura nije kontrolisana. U zrnu soje su otkrivena dva tipa tripsin inhibitora Kunitz tripsin inhibitor i Bowman-Birk tripsin inhibitor. U zrelom zrnu sorte Laura se ne nalazi Kunitz tripsin inhibitor. Prinos zrna sorte Laura je na nivou visokoprinosih sorti I grupe zrenja, kojoj pripada. Zahvaljujući eliminaciji Kunitz tripsin inhibitora zrno sorte Laura može da se koristi direktno kao hrana za odrasle domaće životinje nepreživare, bez prethodne termičke obrade. U industrijskoj preradi postupak može da traje kraće u odnosu na tretman zrna standardnog kvaliteta. Na taj način se štedi energija a korisni proteini se denaturišu u manjem stepenu.",
publisher = "Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd",
journal = "Selekcija i semenarstvo",
title = "Laura: Soybean variety lacking Kunitz trypsin inhibitor, Laura - nova sorta soje bez Kunitz-tripsin inhibitora",
volume = "16",
number = "2",
pages = "27-30",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_302"
}
Srebrić, M., Prijić, L., Žilić, S.,& Perić, V.. (2010). Laura: Soybean variety lacking Kunitz trypsin inhibitor. in Selekcija i semenarstvo
Društvo selekcionara i semenara Republike Srbije, Beograd., 16(2), 27-30.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_302
Srebrić M, Prijić L, Žilić S, Perić V. Laura: Soybean variety lacking Kunitz trypsin inhibitor. in Selekcija i semenarstvo. 2010;16(2):27-30.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_302 .
Srebrić, Mirjana, Prijić, Ljubiša, Žilić, Slađana, Perić, Vesna, "Laura: Soybean variety lacking Kunitz trypsin inhibitor" in Selekcija i semenarstvo, 16, no. 2 (2010):27-30,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_302 .

The microbiological activity in the rhizospheric soil under the soybean crop after the application of herbicides

Cvijanović, Gorica; Milošević, Nada; Simić, Milena; Lalević, Blažo T.; Prijić, Ljubiša

(Herbološko društvo Srbije, 2004)

TY  - JOUR
AU  - Cvijanović, Gorica
AU  - Milošević, Nada
AU  - Simić, Milena
AU  - Lalević, Blažo T.
AU  - Prijić, Ljubiša
PY  - 2004
UR  - http://rik.mrizp.rs/handle/123456789/84
AB  - Microorganisms use herbicide molecules as sources of biogenic elements and energy for their physiological processes. This leads to an increase in microbial biomass, which indicates a stimulating effect of herbicides on part of a microbial population. However, microorganism populations without an enzymatic system of herbicide degradation are inhibited in their development, which leads to their reduced number and enzymatic activity. We aimed to investigate the effect of herbicides on the dynamics of microorganism abundance in the rhizosphere. The following herbicides were applied: Hi- quizalafop-p-tefuril (Pantera) 48 g ha1; H2 - oxasulfuron (Dynam) 60 g ha"1; H3 - imazethapyr (Pivot) 0.8 1 ha1; H4 -clomazone (Command) 0.75 1 ha1; and H5 - control (no herbicides). The herbicides applied on the average reduced the abundance of investigated parameters, mostly up to the 90lh day, with the exception of actinomycetes, whose abundance grew as early as on the 14th day, while the abundance of fungi was raised after 30 days.
AB  - Mikroorganizmi koriste molekule herbicida kao izvore biogenih elemenata i energije za svoje fiziološke potrebe. Ovo uslovljava povećanje mikrobijalne biomase, pa se može govoriti o stimulativnom delovanju herbicidan na deo mikrobne populacije. Međutim, populacije mikroorganizama koji nemaju razvijen enzimatski sistem za razgradnju herbicida bivaju inhibirani u svom razvoju, što uslovljava smanjenu brojnost i enzimatsku aktivnost. Cilj rada je bio da se ispita uticaj herbicida na dinamiku brojnosti mikroorganizama u rizosferi soje nakon njihove primene. Primenjeni su sledeći herbicidi: Hi- kvizalofop-p-tefuril (Pantera) 48 g.a.m./ha; H2-oksasulfuron (Dynam) 60g.a.m./ha; H3-imezetapir (Pivot) 80 g.a.m./ha i H lt t- klomazon (Command) 75 g.a.m./ha i K-kontrola bez primene herbicida. Biološka aktivnost zemljišta određivana je standardnim mikrobiološkim metodama (Pochon and Tardieux 1968; Krasiljnikov 1962) 3, 14, 30 i 90-og dana nakon primene herbicida na osnovu sledećih parametara: ukupnog broja bakterija, zastupljenosti azotobaktera, aminoheterotrofa, gljiva i aktinomiceta, kao i dehidrogenazne aktivnosti. Uticaj herbicida na biogenost zemljišta zavisio je od herbicida, parametara istraživanja i vremena uzrokovanja. Primenjeni herbicidi su u prošeku smanjili brojnost ispitivanih parametara uglavnom do 90-og dana, osim aktinomiceta kod kojih je zabeleženo povećanje njihove brojnost već posle 14-og dana, a kod gljiva posle 30-dana. Kod ostalih ispitivanih grupa bakterija zabeleženo je povećanje njihove brojnosti tek 90-og dana od primene herbicida u vrednosti od 1-8%, što je relativno malo. Međutim dehidrogenazna aktivnost ni 90-og dana nije dostigla nivo kontrolne varijante. Rast gljiva i aktinomiceta bio je stimulisan u većem intenzitetu nakon tretiranja zemljišta herbicidima što ukazuje da ova grupa mikroorganizama učestvuje u njihovoj razgradnji. S obzirom da su mikrobi važna karika u sistemu zemljište-biljka ovo pokazuje potrebu da ispitivanja mikrobiološke aktivnosti u zemljištu posle primene herbicida.
PB  - Herbološko društvo Srbije
T2  - Acta herbologica
T1  - The microbiological activity in the rhizospheric soil under the soybean crop after the application of herbicides
T1  - Mikrobiološka aktivnost u rizosfernom zemljištu pod usevom soje nakon primene herbicida
VL  - 13
IS  - 1
SP  - 251
EP  - 260
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_84
ER  - 
@article{
author = "Cvijanović, Gorica and Milošević, Nada and Simić, Milena and Lalević, Blažo T. and Prijić, Ljubiša",
year = "2004",
abstract = "Microorganisms use herbicide molecules as sources of biogenic elements and energy for their physiological processes. This leads to an increase in microbial biomass, which indicates a stimulating effect of herbicides on part of a microbial population. However, microorganism populations without an enzymatic system of herbicide degradation are inhibited in their development, which leads to their reduced number and enzymatic activity. We aimed to investigate the effect of herbicides on the dynamics of microorganism abundance in the rhizosphere. The following herbicides were applied: Hi- quizalafop-p-tefuril (Pantera) 48 g ha1; H2 - oxasulfuron (Dynam) 60 g ha"1; H3 - imazethapyr (Pivot) 0.8 1 ha1; H4 -clomazone (Command) 0.75 1 ha1; and H5 - control (no herbicides). The herbicides applied on the average reduced the abundance of investigated parameters, mostly up to the 90lh day, with the exception of actinomycetes, whose abundance grew as early as on the 14th day, while the abundance of fungi was raised after 30 days., Mikroorganizmi koriste molekule herbicida kao izvore biogenih elemenata i energije za svoje fiziološke potrebe. Ovo uslovljava povećanje mikrobijalne biomase, pa se može govoriti o stimulativnom delovanju herbicidan na deo mikrobne populacije. Međutim, populacije mikroorganizama koji nemaju razvijen enzimatski sistem za razgradnju herbicida bivaju inhibirani u svom razvoju, što uslovljava smanjenu brojnost i enzimatsku aktivnost. Cilj rada je bio da se ispita uticaj herbicida na dinamiku brojnosti mikroorganizama u rizosferi soje nakon njihove primene. Primenjeni su sledeći herbicidi: Hi- kvizalofop-p-tefuril (Pantera) 48 g.a.m./ha; H2-oksasulfuron (Dynam) 60g.a.m./ha; H3-imezetapir (Pivot) 80 g.a.m./ha i H lt t- klomazon (Command) 75 g.a.m./ha i K-kontrola bez primene herbicida. Biološka aktivnost zemljišta određivana je standardnim mikrobiološkim metodama (Pochon and Tardieux 1968; Krasiljnikov 1962) 3, 14, 30 i 90-og dana nakon primene herbicida na osnovu sledećih parametara: ukupnog broja bakterija, zastupljenosti azotobaktera, aminoheterotrofa, gljiva i aktinomiceta, kao i dehidrogenazne aktivnosti. Uticaj herbicida na biogenost zemljišta zavisio je od herbicida, parametara istraživanja i vremena uzrokovanja. Primenjeni herbicidi su u prošeku smanjili brojnost ispitivanih parametara uglavnom do 90-og dana, osim aktinomiceta kod kojih je zabeleženo povećanje njihove brojnost već posle 14-og dana, a kod gljiva posle 30-dana. Kod ostalih ispitivanih grupa bakterija zabeleženo je povećanje njihove brojnosti tek 90-og dana od primene herbicida u vrednosti od 1-8%, što je relativno malo. Međutim dehidrogenazna aktivnost ni 90-og dana nije dostigla nivo kontrolne varijante. Rast gljiva i aktinomiceta bio je stimulisan u većem intenzitetu nakon tretiranja zemljišta herbicidima što ukazuje da ova grupa mikroorganizama učestvuje u njihovoj razgradnji. S obzirom da su mikrobi važna karika u sistemu zemljište-biljka ovo pokazuje potrebu da ispitivanja mikrobiološke aktivnosti u zemljištu posle primene herbicida.",
publisher = "Herbološko društvo Srbije",
journal = "Acta herbologica",
title = "The microbiological activity in the rhizospheric soil under the soybean crop after the application of herbicides, Mikrobiološka aktivnost u rizosfernom zemljištu pod usevom soje nakon primene herbicida",
volume = "13",
number = "1",
pages = "251-260",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_84"
}
Cvijanović, G., Milošević, N., Simić, M., Lalević, B. T.,& Prijić, L.. (2004). The microbiological activity in the rhizospheric soil under the soybean crop after the application of herbicides. in Acta herbologica
Herbološko društvo Srbije., 13(1), 251-260.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_84
Cvijanović G, Milošević N, Simić M, Lalević BT, Prijić L. The microbiological activity in the rhizospheric soil under the soybean crop after the application of herbicides. in Acta herbologica. 2004;13(1):251-260.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_84 .
Cvijanović, Gorica, Milošević, Nada, Simić, Milena, Lalević, Blažo T., Prijić, Ljubiša, "The microbiological activity in the rhizospheric soil under the soybean crop after the application of herbicides" in Acta herbologica, 13, no. 1 (2004):251-260,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_84 .

Top fertilization of maize crop grown in strips with legumes

Cvijanović, Gorica; Prijić, Ljubiša; Srebrić, Mirjana; Perić, Vesna; Glamočlija, Đorđe; Cvijanović, Drago

(Univerzitet u Kragujevcu - Agronomski fakultet, Čačak, 2004)

TY  - JOUR
AU  - Cvijanović, Gorica
AU  - Prijić, Ljubiša
AU  - Srebrić, Mirjana
AU  - Perić, Vesna
AU  - Glamočlija, Đorđe
AU  - Cvijanović, Drago
PY  - 2004
UR  - http://rik.mrizp.rs/handle/123456789/85
AB  - Mixed maize and legumes cropping can be an effective mode for fodder components supplying, especially for silage. Our investigations were conducted in two locations, with maize hybrid ZP SC 735 and Soya bean line l 4042. Crops were sown in four-row strips, alternately. The trials were organized in three replications and included two top fertilization variants and control. Maize grain yield, ear length and 1000 grain mass data are presented. Maize yield was increased by higher yield of border row plants in strips. Fertilization variants significantly increased 1000-kernel mass and ear length of maize. These results affirm mixed maize and Soya bean cropping.
AB  - Kukuruz je glavna komponenta u ishrani domaćih životinja, ne samo za koncentrovanu hranu, već i za silažu. Zato je cilj ovog istraživanja bio da se ispita uticaj folijarnog prihranjivanja kukuruza, na prinos u združenom usevu kukuruza i soje koja je, kao leguminoza, izvor proteina u stočnoj hrani. Gajenjem kukuruza u trakama, postiže se veći broj ivičnih biljaka kukuruza u usevu, koje zahvaljujući boljoj osvetljenosti i većem vegetacionom prostoru daju viši prinos. Jednovremenom žetvom kukuruza i soje silokombajnom, na jednostavan i ekonomičan način pristupa se pripremi silaže. Ogledi su izvedeni 2003. godine na dve lokacije: Ivanovo i Zemun Polje. Sve agrotehničke mere su obavljene na vreme i kvalitetno. Ispitivan je uticaj dve kombinacije folijarnih hraniva, koja sadrže N, P, K i važnije mikroelemente, na komponente prinosa kukuruza ZP SC 735, koji se odlikuje osobinama pogodnim za spremanje silaže. Jedno od folijarnih hraniva je bilo "Humikal univerzal", a drugo "Ferticare I". Kukuruz je prihranjivan dva puta. Prvi put u fenofazi 7-10 listova, a drugi put nakon 10 dana. Prinos kukuruza folijarno prihranjivanog sa Ferticare I je bio značajno viši u odnosu na kontrolnu varijantu bez folijarne prihrane. Apsolutna masa zrna i dužina klipa, bili su signifikantno veći, što je uticalo na značajno povećanje prinosa.
PB  - Univerzitet u Kragujevcu - Agronomski fakultet, Čačak
T2  - Acta agriculturae Serbica
T1  - Top fertilization of maize crop grown in strips with legumes
T1  - Folijarno prihranjivanje kukuruza, gajenog u trakama sa leguminozama radi proizvodnje stočne hrane, i prinos kukuruza
VL  - 9
IS  - spec. br.
SP  - 337
EP  - 342
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_85
ER  - 
@article{
author = "Cvijanović, Gorica and Prijić, Ljubiša and Srebrić, Mirjana and Perić, Vesna and Glamočlija, Đorđe and Cvijanović, Drago",
year = "2004",
abstract = "Mixed maize and legumes cropping can be an effective mode for fodder components supplying, especially for silage. Our investigations were conducted in two locations, with maize hybrid ZP SC 735 and Soya bean line l 4042. Crops were sown in four-row strips, alternately. The trials were organized in three replications and included two top fertilization variants and control. Maize grain yield, ear length and 1000 grain mass data are presented. Maize yield was increased by higher yield of border row plants in strips. Fertilization variants significantly increased 1000-kernel mass and ear length of maize. These results affirm mixed maize and Soya bean cropping., Kukuruz je glavna komponenta u ishrani domaćih životinja, ne samo za koncentrovanu hranu, već i za silažu. Zato je cilj ovog istraživanja bio da se ispita uticaj folijarnog prihranjivanja kukuruza, na prinos u združenom usevu kukuruza i soje koja je, kao leguminoza, izvor proteina u stočnoj hrani. Gajenjem kukuruza u trakama, postiže se veći broj ivičnih biljaka kukuruza u usevu, koje zahvaljujući boljoj osvetljenosti i većem vegetacionom prostoru daju viši prinos. Jednovremenom žetvom kukuruza i soje silokombajnom, na jednostavan i ekonomičan način pristupa se pripremi silaže. Ogledi su izvedeni 2003. godine na dve lokacije: Ivanovo i Zemun Polje. Sve agrotehničke mere su obavljene na vreme i kvalitetno. Ispitivan je uticaj dve kombinacije folijarnih hraniva, koja sadrže N, P, K i važnije mikroelemente, na komponente prinosa kukuruza ZP SC 735, koji se odlikuje osobinama pogodnim za spremanje silaže. Jedno od folijarnih hraniva je bilo "Humikal univerzal", a drugo "Ferticare I". Kukuruz je prihranjivan dva puta. Prvi put u fenofazi 7-10 listova, a drugi put nakon 10 dana. Prinos kukuruza folijarno prihranjivanog sa Ferticare I je bio značajno viši u odnosu na kontrolnu varijantu bez folijarne prihrane. Apsolutna masa zrna i dužina klipa, bili su signifikantno veći, što je uticalo na značajno povećanje prinosa.",
publisher = "Univerzitet u Kragujevcu - Agronomski fakultet, Čačak",
journal = "Acta agriculturae Serbica",
title = "Top fertilization of maize crop grown in strips with legumes, Folijarno prihranjivanje kukuruza, gajenog u trakama sa leguminozama radi proizvodnje stočne hrane, i prinos kukuruza",
volume = "9",
number = "spec. br.",
pages = "337-342",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_85"
}
Cvijanović, G., Prijić, L., Srebrić, M., Perić, V., Glamočlija, Đ.,& Cvijanović, D.. (2004). Top fertilization of maize crop grown in strips with legumes. in Acta agriculturae Serbica
Univerzitet u Kragujevcu - Agronomski fakultet, Čačak., 9(spec. br.), 337-342.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_85
Cvijanović G, Prijić L, Srebrić M, Perić V, Glamočlija Đ, Cvijanović D. Top fertilization of maize crop grown in strips with legumes. in Acta agriculturae Serbica. 2004;9(spec. br.):337-342.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_85 .
Cvijanović, Gorica, Prijić, Ljubiša, Srebrić, Mirjana, Perić, Vesna, Glamočlija, Đorđe, Cvijanović, Drago, "Top fertilization of maize crop grown in strips with legumes" in Acta agriculturae Serbica, 9, no. spec. br. (2004):337-342,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rik_85 .